Religija
Blagdan je Sveta tri kralja
Blagdan je Sveta tri kralja, Bogojavljenje, a sveta tri kralja u kršćanskoj tradiciji, koja ih naziva Gašpar, Melkior i Baltazar, kraljevi su, ili mudraci, koji su se prema Evanđelju došli pokloniti Isusu Kristu nakon rođenja u Betlehemu.
Za mudrace u tekstu Evanđelja stoji grčka riječ “magoi” koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci, zvjezdočitači, magičari, itd, a najvjerojatnije potječu iz Perzije. To su ljudi koji su umjeli odgonetati tajne iz predane ljudske mudrosti i vidjeti znakove u prirodi. Tražili su istinu o sebi i svemiru. Ostavljaju kuće i svoja dobra pa kreću na put i iz daleka dolaze u Betlehem.
U kršćanskoj tradiciji dvojica teologa iz trećega stoljeća Origen i Tertulijan pridonijeli su stvaranju današnje slike o “tri kralja”. Origenu se pripisuje da je tri dara simbolično protumačio: zlato upućuje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a smirna na njegovu smrt.
Prema Matejevu Evanđelju mudraci su prateći betlehemsku zvijezdu došli s istoka u Jeruzalem, kako bi se poklonili Kristu. U Jeruzalemu ih je primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti s nakanom da mu kažu mjesto gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.
Kad su pronašli Isusa, Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast – smirnu kao čovjeku. Potom im Bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu, pa se oni vrate drugim putem u svoju zemlju.
Tri kralja predstavnici su poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time što im je javio rođenje Spasitelja Gospodina. Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, prenesene su u Milano, a potom u katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas nalaze.
Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.
Bogojavljenje je pak kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista. Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća.
Nakon Drugoga vatikanskog sabora, božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo pa se blagdan zove i Vodokršće.
Religija
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.
Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.
Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.
Religija
Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.
Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.
Religija
Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak – Misu večere Gospodnje
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Na misi večere Gospodnje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.
Na posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.
Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu već u 4. stoljeću, a ovaj je izraz gostoljubivosti prisutan još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima.
Slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetootajstva.
U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana.
Obred pranja nogu pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni.
Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba, a slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetootajstva do mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj.
You must be logged in to post a comment Login