Beč je početkom 2026. godine imao više od 2,04 milijuna stanovnika, no novi podaci pokazuju da se rast stanovništva temelji na doseljavanju iz inozemstva. Istodobno se mijenja demografska slika gradskih četvrti, škola i tržišta rada.
Više od 41 posto stanovnika rođeno je u inozemstvu
Prema podacima Austrijskog integracijskog fonda, temeljenima na statistikama austrijskog statističkog ureda, broj stanovnika Beča od 2016. porastao je s približno 1,84 milijuna na više od 2,04 milijuna. To je povećanje od nešto više od 200.000 ljudi. Istodobno se broj stanovnika rođenih u Austriji smanjio za oko 6.300.
Početkom 2026. godine 41,3 posto stanovnika austrijske prijestolnice, odnosno oko 841.900 ljudi, bilo je rođeno izvan Austrije. Deset godina ranije taj je udio iznosio 34,5 posto. Na razini cijele države udio stanovnika rođenih u inozemstvu iznosi 22,9 posto.
Posebno je porastao broj ljudi podrijetlom iz zemalja izvan Europske unije. Njihov se broj u Beču tijekom deset godina povećao za 40 posto, a više od četvrtine stanovnika rođeno je u nekoj od tih država.
Najveće skupine doseljenika prema zemlji rođenja dolaze iz Srbije, Turske i Njemačke. Sirija se u međuvremenu popela na četvrto mjesto, a broj stanovnika Beča rođenih u toj zemlji gotovo se upeterostručio od 2016. godine.
U pojedinim četvrtima većinu čine stanovnici rođeni u inozemstvu
Demografske promjene posebno su izražene u četvrtima Rudolfsheim-Fünfhaus i Brigittenau, gdje je više od polovice stanovnika rođeno izvan Austrije.
Rast se bilježi i u rubnim gradskim četvrtima. U Floridsdorfu udio stanovnika rođenih u inozemstvu porastao je s 26,9 na 36,8 posto, dok je u Donaustadtu povećan s 25,4 na 35,1 posto.
Promjene se odražavaju i na obrazovni sustav. Gotovo polovica bečkih učenika, točnije 48,9 posto, ima prvi jezik različit od njemačkog. Taj je udio tijekom posljednjih deset godina ostao gotovo nepromijenjen.
Situacija je drukčija u srednjim školama. Ondje je udio učenika čiji prvi jezik nije njemački porastao sa 68,5 na 76,8 posto. U osnovnim školama iznosi 60,8 posto.
Poseban izazov predstavljaju učenici koji zbog nedovoljnog poznavanja njemačkog jezika ne mogu u potpunosti pratiti nastavu. Prema navedenim podacima, oko 20.300 bečkih učenika vodi se kao izvanredni učenici zbog jezičnih poteškoća.
Razlike u natalitetu utječu na buduće potrebe grada
Razlike se primjećuju i u broju djece. Žene rođene u Austriji koje žive u Beču u prosjeku imaju jedno dijete, dok je kod žena rođenih u inozemstvu prosjek 1,46 djece.
Prema podacima iz izvješća, žene podrijetlom iz Afganistana, Sirije i Iraka u prosjeku imaju 3,63 djece.
Takve razlike mogu dugoročno utjecati na dobnu i demografsku strukturu stanovništva, kao i na potrebe za vrtićima, školama i drugim javnim uslugama.
Veća nezaposlenost među stranim državljanima
Razlike između austrijskih i stranih državljana vidljive su i na tržištu rada. U Beču je 2025. godine nezaposlenost među stranim državljanima iznosila 17,1 posto, dok je austrijski prosjek za tu skupinu bio 11 posto.
Nezaposlenost je viša i među austrijskim državljanima koji žive u Beču. Njihova stopa iznosila je 8,9 posto, u usporedbi sa 6,1 posto na razini cijele Austrije.
Među državljanima zemalja izvan Europske unije zaposlen je tek nešto više od svakog drugog stanovnika. Razlike postoje i u primanjima: srednji godišnji neto prihod stranih državljana iznosi oko 78 posto prihoda austrijskih državljana.
Iznimku čine doseljenici iz država koje su Europskoj uniji pristupile prije 2004. godine. Njihov srednji godišnji neto prihod iznosi oko 36.100 eura, što je iznad bečkog prosjeka.
Integracija ostaje jedan od ključnih izazova Beča
Podaci pokazuju koliko doseljavanje utječe na razvoj austrijske prijestolnice. Rast stanovništva povećava potrebe za obrazovnim kapacitetima i javnim uslugama, dok razlike u zaposlenosti, prihodima i poznavanju njemačkog jezika otvaraju dodatna pitanja o uspješnosti integracije.
Za gradske vlasti to znači da će buduće planiranje morati obuhvatiti ne samo izgradnju novih vrtića i škola nego i mjere koje olakšavaju uključivanje doseljenika na tržište rada.
Demografski razvoj Beča tako postaje jedno od važnih pitanja za dugoročno planiranje grada, njegovih financija i javne infrastrukture.

