05. studeni 2015.

Izložba i književna večer u Hrvatskom centru

Izložba i književna večer u Hrvatskom centru

U četvrtak 5. studenog sa početkom u 20:00 održat će se umjetnička i književna večer na kojoj će svoja književna i umjetnička ostvarenja predstaviti Tomislav Marijan Bilosnić te dr. Igor Šipić. Izložba slika i književna večer održavaju se pod službenim pokroviteljstvom Veleposlastva RH u Beču.

Na književnoj večeri i umjetničkoj izložbi koja se u organizaciji Hrvatskog centra te pod pokroviteljstvom VRH u Beču održava u četvrtak sa početkom u 20.00 sati, svoja ostvarenja bečkoj publici predstavit će slikar i književnik Tomislav Marijan BIosnić te dr. Igor Šipić, hrvatski znanstvenik, književnik i pjesnik. Kulturnu priredbu će osobno otvoriti dr. Zdenka Weber, opunomoćena ministrica.

Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik Donji, 18. siječnja 1947.) hrvatski je slikar i književnik. Osnovnu školu polazio je u Zemuniku, srednju tehničku školu i Filozofski fakultet u Zadru. Autor je sedamdesetak knjiga proze, poezije, kritika, feljtona i putopisa, a upriličio je i četrdesetak samostalnih izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, crteža i umjetničke fotografije. Bavio se i ekologijom pišući o problemima onečišćenja i gospodarenja okolišom među prvima u Hrvatskoj još početkom 80-ih godina 20. stoljeća. Poznata je i njegova lutkarska TV-serija Pustolovine morskog konjica prema kojoj je kasnije napisao istoimeni roman za djecu.Knjige ili njihovi izbori prevedeni su mu na strane jezike - talijanski, njemački, engleski, turski, albanski, španjolski, poljski, ruski, rumunjski, makedonski i Državna japanska televizija 2003. godine u Zadru je snimila dugometražni TV-film Stazama hrvatskog haiku posvećen njegovom haiku pjesništvu. Uvršten je u književne preglede, panorame, antologije, leksikone i školske programe; uređivao je listove, časopise, biblioteke i novinske rubrike. Pokrenuo je i uređivao listove Zoranić, Plakat i Zadranka. Bio je i jedan od urednika Zadarske revije, član redakcija Tla, Plavog vjesnika i Vedrih dana. Kao gost urednik uređivao je Maslačak. Uredio je i prvi broj Glasila Grada Nina Grad Nin. Bio je dugogodišnji urednik Festivala djeteta u Šibeniku i urednik biblioteke Matsuo Basho. Jedan je od osnivača i prvi direktor Zadarskog lista, kao i jedan od pokretača i prvi direktor Zadarskoga glazbenog festivala. Bio je predsjednik Upravnog odbora Narodnog lista. Bio je glavni urednik tjednika Zadarski Regional i prvog tjednika Ličko-senjske županije List. Sveprisutan je na hrvatskom medijskom prostoru (surađivao u novinama: Vjesniku, Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Glasu Istre, Glasu Slavonije, itd.), napisao je na tisuće članaka, komentara, reportaža, zapisa i putopisa objavljenih gotovo u svim hrvatskom novinama. Surađuje na radiju i televiziji.

Za Domovinskoga rata Bilosnić je obnašao dužnost zapovjednika Samostalnog voda umjetnika (1991/92.). Član je Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata. Član je Društva hrvatskih književnika i predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika u Zadru, član Društva hrvatskih haiku pjesnika, član Upravnog odbora MH Zadar, član Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”, utemeljio je i vodi Umjetnički tabor Karin, član HDLU Zadar i član Kluba hrvatskih likovnih umjetnika veterana Domovinskog rata, obnaša dužnost tajnika hrvatsko-američke humanitarne udruge Dijete i obitelj (Children and Family Society), ex predsjednik Lions Cluba Zadar, predsjednik je Udruge 3000 ZA DAR.Osuđivan je i nagrađivan. Kao sudionik Hrvatskog proljeća zatvaran je, proganjan i zabranjivan. Dobitnik je nagrada Grb grada Zadra i Nagrade Zadarske županije (2002. i 2008.) za umjetničku i društvenu djelatnost. Živi i radi u Zadru.

Igor ŠIPIĆ (Sinj, 30. srpnja 1950.) je hrvatski znanstvenik, književnik i pjesnik, živi i djeluje u Splitu. Osnovnu školu pohađa u Trilju, I. razred gimnazije Dinka Šimunovića 1966. završava u Sinju, potom nastavlja školovanje na gimnaziji Ćire Gamulina u Splitu. Studij Makroekonomije završava na Fakultetu ekonomskih nauka u Zagrebu. Akademske stupnjeve magistra i doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest, znanstvena grana hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest, stekao je na Sveučilištu u Zadru, obranivši teme Mediteran – suvremeni izraz europske povijesti te Srednjovjekovni mediteransko-jadranski plovidbeni putovi i topografija jadranskih svetišta.Objavio je oko dvjesto bibliografskih znanstvenih i književnih jedinica. Uvršten je u Uvod u hrvatsku interdisciplinarnu povijest, te u Leksikon hrvatskog srednjovjekovlja. Disertacija pod naslovom Karta Leopardi. Vrhunac loretske historiografije, u recenziji akademika Franje Šanjeka, katalogizirana je kao veoma cijenjena u British Library u Londonu te u Bibliothèque Nationale Francois Mitterand / Tolbiac u Parizu. Magistarski rad pak naslovljen Mediteran. Povratak u utrobu uvršten je u obveznu i referentnu mediteranološku literaturu na hrvatskim sveučilišnim ustanovama.U književnosti se javlja poezijom, putopisima i književnim ogledima surađujući u stručnim časopisima za znanost, kulturu i književnost, tjednicima i drugim tiskovinama u Hrvatskoj i inozemstvu (Kolo, Nova Istra, Dubrovnik, Klasje naših ravni, Zadarska smotra, Motrišta, Osvit, Marulić, Nova prisutnost, Kaj, Hrvatski glasnik, Hrvatsko slovo, Hrvatska revija, Régionális Tanulmányok, Nacional...).

Poezija mu je prevođena na mađarskom i albanskom jeziku.Kao urednik i recenzent potpisuje znanstvene monografije i radove, a uređivao je i vodio radijsku emisiju Pješčani sat (Radio Salona) intervjuirajući osobe iz kulturnog i znanstvenog života. Kao jedan od utemeljitelja te prvi ravnatelj Zaklade akademika Cvita Fiskovića u Orebićima, organizator je i sudionik međunarodnih i domaćih izložbi iz fundusa Pomorskog muzeja Orebić te znanstvenih skupova na temu povijesti hrvatskoga pomorstva. Sudjeluje na mnogim književnim susretima i predstavljanjima te znanstvenim međunarodnim i tuzemnim skupovima i svjetskim konferencijama. Gost predavač je na Sveučilištu Zapadne Mađarske te voditelj znanstvenog tima Instituta PannonIQm. Interdisciplinarnim pristupom u znanost uvodi novu metodu rekonstrukcije i topografske analize putem geometrije prostora ocijenjene originalnom u svjetskim okvirima. Pronalazač je astrognozijske primordijalne geometrijske matrice-obrasca zvjezdanog klastera Plejada, s reperkusijom na realni geografski prostor u polju urbano-religijske organizacije i impostacije. Potvrđuje Lorenzove postavke između determinizma i kaosa uvodeći prvi puta u znanost pojam trojanske eponimije što Hrvatsku stavlja u poziciju samog središta i direktora Europe.Dobitnik je 2. nagrade „Stjepana Kranjčića“ za putopis (2013.), 3. nagrade „Dubravka Horvatića“ za poeziju (2014.) te ravnopravno 1. nagrade „Franje Horvata Kiša“ za najbolji hrvatski književni putopis (2015.). Član je Društva hrvatskih književnika.

Mail Print
FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve