Faust Vrančić – od nestašnog studenta do biskupa

Faust Vrančić – od nestašnog studenta do biskupa

Fausto Veranzio, Faustus Verantius, Verancsics Faustus ili jednostavnije – Faust Vrančić, uzor je mnogim interdisciplinarnim znanstvenicima, izumiteljima, književnicima i pripadnicima intelektualnih krugova. Zbilja je teško odrediti početnu točku interpretiranja njegovih djela jer je svojom raznovrsnošću pridonio hrvatskoj kulturi na nekoliko polja. Krenimo od izuma!

Svojim obrazovanjem u inozemstvu, koje je sponzorirao stric Antun Vrančić, Faust je stekao obrazovanje i iskustvo koje mu je bilo potrebno za samostalan originalan rad temeljen na zakonima fizike. Došavši u kontakt s djelima Leonarda da Vincija, ovaj je intelektualac tako napravio skice za mlin koji pokreću morske mijene, žičaru, viseći most, a „Homo volans“ , odnosno latinski za „leteći čovjek“ prva je skica padobrana. Danas je diskutabilno je li izumitelj padobrana sam da Vinci ili pak Vrančić, ali nedvojbeno je da je Vrančić 1617. godine izveo (prvi) uspješni skok padobranom i to iz Venecije. Zbog različitih literatura i nedostatka informacija, vlada određeni skepticizam po pitanju autorstva i inovativnosti Vrančićeva padobrana, pa tako i skoka.

Ono što se Vrančiću ne može osporiti jest autorstvo jednog od najznačajnijih rječnika hrvatskoga jezika. Riječ je o djelu „Rječnik pet najuglednijih europskih jezika“ gdje uz latinski, talijanski, njemački i mađarski stoji i tzv. dalmatinski, odnosno hrvatski jezik. U ovom je rječniku Vranić pisao čakavskim narječjem ikavskim refleksom jata uz poneke štokavizme i kajkavske riječi što se smatra začetkom hrvatske leksikografije jer je ovo „prvi veći samostalni rječnik hrvatskoga jezika“ (Hrvatski jezični portal).

Zanimljivo je da je Vrančić, otišavši iz rodnog Šibenika na studij u inozemstvo (Padova, Venecija), bio nestašan student. Stric Antun ga je često upozoravao na neprilično mladenačko ponašanje i prijetio prekidom financiranja studija, što se nažalost i dogodilo po smrti strica. Dio svog života proveo je u Pragu, oženio se i dobio dijete, a nekoliko godina kasnije zaredio se.  Krajem 16. stoljeća Rudolf II. ga proglašava biskupom. Pred kraj života izrazio je želju da ga se pokopa na otoku Prviću gdje je proveo djetinjstvo.

Matea Lacmanović / kroativ.at

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
Tradicijska gradišćanska nošnja Tradicijska gradišćanska nošnja
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve