Bosanski kralj Tvrtko II. Tvrtković u Beču 1435. godine

Bosanski kralj Tvrtko II. Tvrtković u Beču 1435. godine

Bosanski kralj Tvrtko II. Tvrtković, sin prvog kralja Bosne, boravio je 1435. godine u Beču. Za vrijeme boravka u Beču kralj Tvrtko II. je bio smješten u Vojvodskom burgu, na mjestu na kojem je danas sjedište Hrvatske katoličke misije.

Tvrtko II. Tvrtković u Beču 1435. godine

Podatak o boravku kralja Tvrtka II. u Beču našao sam kod Schimmera, Alt und Neu Wien I, 1904. str. 392. Tu se govori o tome kako je „1435. god. car Žigmund opet došao u Beč. A bio je na putu u Prag gdje je trebao primiti poklonstvo/Huldigung (Češke) zemlje. U njegovoj pratnji nalazio se je bosanski kralj Tvrtko II. (piše: Twartko III. von Bosnien), „koji je posjećivao kraljevske dvorove na Zapadu, kako bi opet tražio pomoć protiv turske opasnosti, koja se je sve više približavala. (...) Prijem je ovaj put bio posebno svečan i građani Beča su... zagrabili duboko u gradsku blagajnu. Cijelo Gradsko vijeće... je pohrlilo caru ususret, a on je pod baldahinom… odjahao do katedrale sv. Stjepana, pa u Carski dvor (Hofburg). Građanke (Bürgersfrauen) Beča su caru poklonile četiri „heftla“, a to su bile kopče za gornju odjeću - u vrijednosti od 43 funti od pfeniga (Pfund Pfennige), a bosanskom kralju su darovale jedan takav „heftl“ koji je vrijedio 9 funti, pored skupocjenih tkanina, zlatnih vezova (Goldstickereien) itd. Ali bosanski kralj, koji je vjerojatno stanovao u Vojvodskom burgu (Herzogsburg – vidi dolje), dobio je od grada još i bačvu (Fuder) vina te zob za svoje konje“ (str.393). Ova povijesna činjenica bi se mogla još i dopuniti podacima iz života cara Žigmunda Luksemburgovca te iz bosanske povijesti.

Vojvodski burg

A sada ono o tzv. Vojvodskom burgu u kojem je bio smješten kralj Tvrtko II.: bilo je to baš na mjestu “hrvatske crkve” Am Hof! Naime taj bečki gradski toponim “Na Dvoru” potiče od dvora austrijskih vojvoda iz kuće Babenberg. Kad je taj dvor bio napušten (Habsburgovci su se preselili u Hof-Burg, tj. danšnji Schweizertrakt) nastala je na njegovom mjestu velika crkva “Devet anđeoskih korova” - danas sjedište Hrvatske katoličke misije. Nesto o spomenutom kralju: Tvrtko II. (Stjepan Tvrtko II.,Tvrtković) (* 1375. + 1443.)… “Zbog unutarnjih razmirica i podjela (u Bosni) čemu su pripomogli i Turci s kojima je 1433. u zemlju stigao kao protukralj Radivoj … Time se Tvrtkov vladarski položaj toliko pogoršao, da se potkraj 1433. s najodanijim velikašima povukao u Ugarsku i nepune dvije godine boravio u Budimu, Požunu i Beču, a u zemlju se vratio tek…1435.” (Hrv. Biograf. Leksikon/HBL). Za nas austrijske Hrvate je jako važna velika tema austro-bosnika (-bosnica), tim više što i sami Hrvati koji su u srednju Europu došli za vrijeme seoba 16. i kasnijih stoljeća – dobivaju skupno ime Wasser- (=Bosner) Kroaten. Naime cijele hrvatske županije, a pogotovo „Turska Hrvatska“ dolazile su teritorijalnim promjenama u okvir Bosne, uključivši i bosansko—hrvatske banovine kralja Matije Korvina. Buduci da se je ta grupa („Wasser”-Kroaten) naselila i na Moravskom polju (Marchfeld), navedimo još jednu temu koja pristaje ovamo, a to je Prijezda I. (Prisda, Prizda, Priezda, Brizda) - Bosanski ban (*1200.-ih god. + 1290.)…”Kao vazal hrvatsko-ugarskoga kralja (Bele IV.) borio se s bosanskom vojskom protiv češkog kralja Premisla Otakara II. i bio poražen u bitci na Moravskom polju u Donjoj Austriji u ljeto 1260.” (HBL, pod natuknicom Kotromanići, kao i Tvrtko II.). O svemu ovome, više drugom prilikom.

Bosanska kraljevska kruna u Dvorskoj riznici u Beču (?)

Važan je onaj znak pitanja na kraju naslova, jer se tu radi o Bocskayevoj kruni, za koju je ugarski historičar Layos Thallóczy ustvrdio da bi to bila bosanska kruna:

«Thallóczy u 'Povijesti Jajca' (str. 55)... kaže da su krunu Stjepana Bočkaja, koja se čuva u bivšoj carskoj riznici u Beču, Turci zaplijenili god. 1463 među blagom kralja Stjepana Tomaševića» (Napretkova 'Povijest Bosne', 1942., str. 590, bilj. 77). (...) Ivan (Tomko) Marnavić piše g. 1627., da je kraljica Katarina odnijela u Rim krunu bosanskih kraljeva i predala je papi Sikstu IV. te da je s tom okrunjen Stjepan Bočkaj» (isto; izvor je «Fermendžin, str. 292). Inače je Bocskay krunu dobio od turskog velevezira Lale-Mehmeda 1605. god., ali je nikad nije stavio na glavu, nego ju je smatrao (običnim) poklonom.

U Hrvatskim Novinama sam već jednom pisao o Bečkom konventu god. 1605. na kojem su u Beču bili i hrvatski predstavnici, budući da je Bocskayev ustanak protiv Habsburgovaca savladala hrvatska vojska te o Bečkom miru, kao i o Miru na ušću Žitve (oba: 1606.).

Ova bosanska kruna se tiče i gradišćanskih Hrvata tj. narodne grupe zvane Wasserkroaten, budući da je Woss(n)er=Bosner (!), jer su ovi potjecali dijelom i iz područja Bosne odnosno tzv. Turske Hrvatske. Drugom prilikom možda još malo više o ovoj temi, pogotovo na osnovi starije (Thallóczy) i novije literature.

foto: kroativ.at | text: Dr. Josip Seršić / kroativ.at

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve