Cipelcugom po Zagrebu

Cipelcugom po Zagrebu

Zagreb –  metropola koja u sebi krije puno više nego što o njoj znamo. Upoznajmo ju bar na jedan sunčani dan.

Nedvojbeno, početna točka dolaska u Zagreb je svakako bivši Trg kralja Franje Josipa, preimenovan u današnji Trg kralja Tomislava koji putnike uvijek dočekuje kao domaćin i čuvar svih blaga ovog grada i štiti ga od vandala, ali svakako ne od namjernika i zaljubljenika u malen, ali dovoljno velik grad Zagreb.

Neće proći dugo kako će vam kralj Tomislav u sitnom ćaskanju  ukazati na predivnu Esplanadu na lijevoj strani početka ulice Vodnikove. I samo par koraka prema tom hramu elegancije, ekskluzive i gastronomije već vas mami svojim mirisima iz Bistroa, no vi slobodno odmahnite rukom jer čim ugledate Botanički vrt – jedini u Zagrebu, stvoren za botaničke nauke i eksperimente, shvatit ćete  nuspojavu tog prirodnog zvanja u ljepoti drveća i jezera usred asfalta centra Zagreb grada. Od kada je grad darovao zemlju Botaničkom vrtu, ulaz je besplatan do dana današnjeg kao poziv na opuštanje i shvaćanje zašto Zagreb i danas drži do povezivanja svojih građana s prirodom.

Još uvijek ste na Lenucijevoj potkovi (zeleni pojas grada Zagreba) koja vas jednostavno usmjerava ravno prema Ilici, gdje prolazite kraj velikana odjevenih u zeleno - Marulićevog trga i Mažuranićevog trga. Dok Marulić čuva Zgradu Hrvatskog državnog arhiva i u njoj jedan od naših najvrjednijih povijesnih spisa – Zlatna bula,  Mažuranići, njih trojica čak, čuvaju zgradu Glumačke akademije ispod koje je prvotno bilo umjetno klizalište u Zagrebu sredinom 19. stoljeća, prvo u Zagrebu. No kada vas zadivi treći trg u nizu – Trg maršala Tita, vrlo brzo zaboravite što ste vidjeli. Na sredini trga je naša ponosna ljepotica – zgrada Hrvatskog narodnog kazališta. Zgrada koja ugošćuje najveća imena iz svijeta opera, baleta i kazališta koja su davno mogla zaželjeti želju bacajući novčić u Zdenac života, jedan od divnih primjeraka ostavštine našeg kipara Ivana Meštrovića.

Nastavljamo prema Ilici – najdužoj ulici u Zagrebu i nedvojbeno najljepšoj, dok hodamo zaboravljamo da imamo cilj, no baš prije naše najpoznatije slastičarnice Vincek, ulazimo u prolaz koji sakriva staru uspinjaču prema jezgri starog grada Griča iliti Gradeca – onog mističnog i prepunog legendi. Nakon kratke, strmoglave vožnje koja iznosi tek 4,00 kn, veo prošlosti staroga grada nas osvaja. Kula Lotršćak, Strossmayerovo šetalište, Crkva svete Katarine, Markov trg, Crkva sv. Marka, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i još mnogo znamenitih i važnih sjedišta i građevina. Kako je Gradec ili Grič bio grad okružen bedemima sve do 19. stoljeća još uvijek se mogu opipati povijesne zidine, još uvijek se mogu naći mjesta na kojima su bila bedemska vrata i veliki  željezni ulazi. Jedan od još vrlo živih ulaza bila su i današnja vrata Majke Božje od kamenitih vrata čija je slika ostala netaknuta nakon velikog požara 1731. godine. Samim prolaskom kroz Kamenita vrata napuštamo Gradec uz dopuštenje i blagoslov svih prošlih duhova stražara. A priče o Gričkim vješticama, vrućim žezlom okrunjenog Matije Gubeca i dvorima s njihovim sakrivenim dvorištima,  zaslužuju uskoro jedan veliki naslov kojim ćemo nastaviti priču o malom, ali dovoljno velikom Zagrebu.

Podno izlaza upoznajemo Sv. Jurja, zaštitnika Braće hrvatskog zmaja - odzdravlja nas svojim moćnim mačem pokazujući zmaja ispod sebe, nadajući se da znamo dovoljno i o njemu. Nastavljamo niz brdo, lagano, sve dok ne ugledamo natpis gotovo kao najkraće „ulice“ na svijetu – Krvavi most. Ulazimo u nju svjesni da hodamo po davnim potocima krvi u pokolju dva stara grada Gradeca i Kaptola, krećemo prema gore i desno skrenemo u ulicu Skalinsku, pravu turističku gastro scenu, gdje otresamo sa kaputa jezive moći najstarije priče o Zagrebu. Na vrhu brdovite ulice Skalinske dolazimo na Dolac – zagrebačku najveću tržnicu iliiti „plac“ pun crvenih suncobrana, svih iste boje i dezena i krećemo prema vrhovima što tamo negdje lijevo zovu na posjet. Čestitam, došli ste u Kaptol – drugi povijesni grad iz kojeg je, spajanjem s Gradecom, nastao današnji Zagreb. Kaptol čuva jednu od najvrjednijih spomenika kulturne baštine Hrvatske – Zagrebačku katedralu, stoljećima obnavljanu od požara, potresa i zuba vremena. Sa svojih 8 zvona od kojih svaki nosi svoje ime, stara  dama katedrala zove neprestano prolaznike unutra kako bi im pokazala svoju veličinu i grobove najvećih velikana iz povijesti Hrvatske.

Spuštamo se na Trg bana Josipa Jelačića i on nam se hvali kako je ukinuo kmetstvo, ugušio mađarsku revoluciju i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor, no dok je svoj mač upro u nebo ne vidi nas tako dobro kao Manda na svom zdencu. Legenda kaže da je na tom zdencu Manda napojila banove vojnike u doba suše i da su joj vikali: „Mando zagrabi!“ i od tog trenutka se magično stvara ime Zagreb grada. Iako je odavno zdenac zatrpan i ni kapljice pravog izvora nema u Mandinom zdencu, Manda, njen ban i stotine nevidljivih vojnika se druže , poje iz vodovoda i dovikuju u one sitne sate kada Zagreb spava.

Na trgu upitajmo za svoju sljedeću stanicu – Park Zrinjevac kako ga zagrepčani zovu, Trg Nikole Šubića Zrinskog. Svatko će vas rado uputiti tamo, samo malo niže dolje, gdje počiva najdraži park Zagrepčana stvoren za ležanje na travi uz žubor vode s fontana  i zvuk violina sa središnjeg paviljona. Gotovo nestvarna činjenica, da je prekrasni Zrinjevac nekad bio mjesto stočnog sajma, čini ovaj park najboljom preobrazbom zelenih površina u centru grada. Dok nas pogledom prate poprsja hrvatskih velikana dok hodamo prema našoj polaznoj točki – Trgu kralja Tomislava, neće nas zaobići ni Trg J.J. Strossmayera i zgrada Hrvatske akademije umjetnosti i znanosti koja u sebi nosi najvrjednija imena hrvatske umjetnosti i znanosti.

Završavamo naš cipelcug točno gdje smo ga i počeli, no iz sasvim druge perspektive. Otvaraju nam se divne zelene površine na kojima mladi izvode sigurne hip-hop pokrete na mekoj zagrebačkoj travi.

Čestitam, obišli smo Gornji grad i cijelu Lenuzzijevu zelenu potkovu – remek djelo jednog velikana kojem su građani ovog grada vječito zahvalni. No, cijelo vrijeme na našem putu promatrao nas je jedan veliki div – Medvednica, planina što ponosno u zagrljaju zauvijek čuva ovaj Zagreb grad i tiho nam šapće da dođemo opet – ovaj put ne samo na jedan dan. 

Marinela / kroativ.at

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve