IZBORI U BiH: Hoće li Bošnjaci ponovo izabrati predstavnika Hrvatima?

IZBORI U BiH: Hoće li Bošnjaci ponovo izabrati predstavnika Hrvatima?

Za nešto manje od dva tjedna, 7. listopada, građani Bosne i Hercegovine izlaze na još jedne izbore, gdje će birati vlast na tri razine - državnoj, entitetskoj i županijskoj. Kao nebrojeno puta do sada politički lideri i javnost, svi iz nekih vlastitih razloga, nazivaju i ove izbore sudbonosnim za opstanak same države.

Piše: Robert Pandža

Najzanimljiviji, ali i oni koji su najosporavaniji su izbori za Predsjedništvo BiH, Hrvatima pogotovo, jer ponovo postoji mogućnost da se bošnjačkim glasovima Hrvatima nametne hrvatski član Predsjedništva BiH, suprotno izbornoj volji hrvatskog biračkog tijela.

Svi oni koji žive u Austriji i koji su se prijavili za dopisno glasovanje na svoje adrese su već dobili glasačke listiće koje nakon glasovanja trebaju poslati u Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine.

Izborni sustav na štetu Hrvata

Zbog složenosti izbornog sustava držim da svi oni koji glasuju trebaju poznavati politički sustav BiH. Politički sustav BiH i ignoriranje volje hrvatskog naroda u BiH U skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH, Predsjedništvo BiH sastoji se od tri člana. Jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina. Biraju se tako da se srpski član Predsjedništva BiH bira u Republici Srpskoj, dok se prestala dva predstavnika, bošnjački i onaj hrvatski biraju u Federaciji BiH. Oba člana Predsjedništva iz FBiH, i bošnjački i hrvatski, biraju se s cjelokupnog teritorija Federacije BiH preko zajedničkog izbornog listića koji se sastoji od dva stupca – jedan stupac s bošnjačkim i jedan stupac s hrvatskim kandidatima.Za birače iz Federacije BiH to je u stvari jedan glasački listić na kojem imaju pravo odabrati samo jednog kandidata, pri čemu ih vlastita nacio­nalna pripadnost ni na koji način ne obvezuje da glasaju za bošnjačkog ili hrvatskog člana. U Predsjedništvo ulaze pobjednici stupaca s bošnjačkim i s hrvatskim kandidatima, neovisno o tome jesu li za njih glasali Boš­njaci ili Hrvati.

Dakle, riječ je o čistom ‘građanskom’ modelu biranja u kojem Bošnjaci zbog izrazite brojčane dominacije (Bošnjaci čine oko 80 % stanovništva u FBiH) mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Upravo to se i dogodilo na izborima 2006. i 2010. godine, kada je Željko Komšić, kao kandidat SDP­-a, gotovo potpuno bošnjačke stranke po strukturi birača, bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Znači u dva navrata Željko Komšić je bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana Predsjedništva, čime su direktno prekršena kolektivna prava jednog naroda, te su sramotno izigrana osnovna načela predstavničke demokracije i izvršeno je izborno nasilje nad legitimnim političkim pravima Hrvata da slobodno i samostalno biraju vlastite političke predstavnike.

Za "Hrvata" Komšiča glasovalo 99 posto Bošnjaka 

“Uzimajući u obzir rezultate popisa stanovništva iz 1991. godine te analitičke procjene o broju i nacionalnoj strukturi glasača u FBIH, u granicama statistički prihvatljive vjerojatnosti može se ustvrditi da je u strukturi glasova koje je na izborima 2010. godine dobio Željko Komšić, bilo oko 1,35 % hrvatskih glasova, i 98,65 % glasova Bošnjaka (i »Ostalih«). Budući je Željko Komšić na izborima dobio 337.065 glasova, to znači da je za njega glasalo 4.550 glasača koji čine hrvatsko biračko tijelo u FBiH, te 332.514 glasača koji po popisu iz 1991. godine spadaju u kategoriju Bošnjaka (i veoma mali broj glasača iz kategorije »Ostalih«). Nije se dakle radilo o sporadičnom glasanju preko etničkih linija razdvajanja i dje­lomičnom utjecaju na izborni rezultat, nego o izbornom inženjeringu. “ Mogućnost ponavljanja 2006. i 2010. godine

Dok su izbori za hrvatskog člana Predsjedništva najintrigantniji, ništa manje zanimljivi neće biti ni oni za bošnjačkog odnosno srpskog člana predsjedništva. Predizborne ankete sugeriraju da će Bošnjaci birati uglavnom između Fahrudina Radončića, Šefika Džeferovića i Denisa Bećirovića, a Srbi između Milorada Dodiga i Mladena Ivanića. Oči domaće ali i strane javnosti su najviše uprte u izbor hrvatskog člana predsjedništva, jer u slučaju da se Hrvatima, bošnjačkim glasovima, ponovo nametne predsjednik država bi mogla ponovo ući u jednu ozbiljnu krizu. Prema predizbornim anketama za hrvatskog člana predsjedništva borit će se Dragan Čović i Željko Komšić. Ostali kandidatima se ne pridaje previše šansi, a svakako vrijedi spomenuti kandidaturu Boriše Falatara, možda jedinog pravog predstavnika građanske BiH. Izgledno je dakle da je glavni oponent Draganu Čoviću - Željko Komšić, čovjek koji je već dva puta biran za hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima čime je direktno narušeno pravo Hrvata da slobodno i samostalno biraju vlastite političke predstavnike.

Komšić se predstavlja kao Hrvat, a "ne može ih smisliti"

Željko Komšić je bivši pripadnik Armije BiH, i u ovoj predizbornoj kampanji čitav svoj politički program temelji na optužbama usmjerenim prema Draganu Čoviću, ali i prema “svom” biračkom tijelu nazivajući Hrvate fašistima, nacionalistima, agresorima na BiH i svim mogućim pogrdnim imenima direktno ignorirajući svoje biračko tijelo. Željko Komšić dakle, otrovnim strelicama i govorom mržnje usmjerenim prema Hrvatima nastoji pridobiti bošnjačko i bošnjačkim glasovima ponovo izabrati Hrvatima predstavnika kako je već i napravio u dva navrata. Dragan Čović evidentno ima potporu hrvatskog biračkog tijela, ali postoji ozbiljna mogućnost da se ponovi 2006., odnosno 2010. godina, čime bi se još jednom ispostavilo da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu ravnopravni, a ponovni izbor Željka Komšića bi vjerojatno bio posljednji čavao u lijes ionako krhkoj demokraciji u BiH.

Bez obzira na rezultate izbora, Bosna i Hercegovina se od svog osamostaljenja muči s uspostavljanjem funkcionalnih institucija. Njezina kompleksnost njezin je ujedno i nateži uteg. Bez obzira na izborne rezultate, BiH će nastaviti tapkati u mraku, u mraku iz kojeg se ne nazire svijetlo. Svijetlo su odavno trebali ponuditi međunarodni akteri, a oni već odavno kao da nisu zainteresirani da ponude rješenje koje bi bilo prihvatljivo svim stranama.

 kroativ.at

Print
FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve