Vladimir Nazor, Brač-Graz-Zagreb

Vladimir Nazor, Brač-Graz-Zagreb

Naši su roditelji često imali primjerke Nazorovih djela, pogotovo onih partizanskog sadržaja (S partizanima, Pjesme partizanke) koja su bila sastavni dio lektire u bivšoj državi. Novije su generacije odrasle na njegovoj poeziji nešto drugačijeg sadržaja, ali i dalje visoke kvalitete.

Nazorova su djela često vezana uz sjeverno-primorski kraj i kulturu, što dokazuje i svojom kombiniranom čakavicom. Prepričao je mit o Velom Joži, a Istra i istarski običaju bili su mu neiscrpan izvor inspiracije. No, prije Istre, Nazor je dio svog života proveo u današnjoj Austriji, odnosno u Grazu, studiravši prirodne znanosti na Sveučilištu Karl-Franzens (Naturwissenschaften). Ovdje je dobio inspiraciju za neke pjesme iz svoje zbirke „Erotika“.

Osim književnog života, Nazor je bio politički angažirana osoba. Poznata je činjenica da je bio prvi predsjednik ZAVNOH-a i istaknuti antifašist. Upravo je u svojoj ulozi u ZAVNOH-u donio odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj, čime je potvrdio odluku Okružnog NOO-a za Istru o sjedinjenju. I dok se i dan danas vodi debata oko njegovog iznenadnog priključenja partizanima, odnosno kuju se teorije o Nazorovoj otmici ili čak homoseksualnoj vezi, mi ćemo se usredotičiti na njegov literarni rad.

Kao i Mate Balota, Vladimir Nazor je svoj opus iskoristio kako bi progovorio o istarskome čoviku koji biva potlačen od drugih naroda i vladara. U svojoj pjesmi „Galiotova pesan“, Nazor opisuje zarobljenog veslača koji je na galiji veslao i osjećao nostalgiju za domom.

„Nogi su mi polomili, strili su mi dušu mladu.

Bržan san ti na ten svete!…Galebi, oj beli tići,

Poletite dole k jugu, ter moju pozdravte majku!

More, more sinje!“

Nedvojbeno, najpoznatiji ditiramb u Hrvata proizašao je iz pera Vladimira Nazora. Cvrčak je pjesma koju mlađi učenici uče napamet, a koja obiluje pjesničkim slikama, ponajviše onomatopejom. „I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče“ stih je koji nam u recitaciji zapliće jezik, no obilježio nam je učeničke dane.

Jedno od popularnijih Nazorovih djela je Veli Jože, pripovijetka o divu iz Motovuna, odnosno nedaćama i životu istarskih seljaka. Danas u Istri postoji jedna anegdota o nazivu grada Pazina. Naime, Pazin s okolnim brdima formira svojevrsnu kotlinu. Štorija kaže da je Veli Jože bio sa ženom kod te kotline i žena mu je poviknula: „Pazi, Jože, Pazi!“, na što je on odgovorio: „Pazin“, odnosno čakavška inačica riječi „pazim“.

Za razliku od mnogih hrvatskih književnika koji nisu dobili zaslužena priznanja, Nazor je prepoznat u svojemu radu i trudu za vrijeme života i nakon smrti u Zagrebu 1949. godine. Nagradu Vladimir Nazor danas dodjeljuje Republika Hrvatska „za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.“ Među dobitnicima nalaze se: Boris Magaš, Boris Dvornik, Fabijan Šovagović, Zrinko Ogresta, Jakov Gotovac, Boris Papandopulo, Ivo Pogorelić, Josip Marotti, Ranko Marinković, Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jure Kaštelan, Zvane Črnja, Ivo Brešan, Krsto Hegedušić i ostali ugledni umjetnici iz Hrvatske. 

Matea Lacmanović / kroativ.at / foto: hrt

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
Tradicijska gradišćanska nošnja Tradicijska gradišćanska nošnja
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve