Knjiga „Hrvatska – od stoljeća 7. do danas“ predstavljena u Beču

Knjiga „Hrvatska – od stoljeća 7. do danas“ predstavljena u Beču

Knjiga Dinka Šokčevića “Hrvatska – od stoljeća 7. do danas”, koju su objavili nakladnička kuća Durieux i Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, predstavljena je u srijedu navečer u Hrvatskom centru, a u suradnji s Maticom hrvatskom Beč.

Knjiga prikazuje povijest Hrvata i Hrvatske od najranijih vremena do suvremenog razdoblja, a riječ je o preradi autorovog djela izvorno objavljenog kao prva cjelovita sinteza povijesti Hrvata na mađarskom jeziku za potrebe mađarske znanstvene i šire javnosti.

 U ugodnom ozračju domaćin i moderator skupa Petar Tyran s autorom se doatknuo brojnih tema iz prošlosti, ali i sadašnjosti mađarsko-hrvatskih odnosa, te je istaknuto kako knjiga omogućuje da se Hrvati I Mađari još bolje upoznaju bez obzira što su više od 800 godina (od 1102. Do 1918.) živjeli zajedno u zajedničkoj državnoj zajednici

 “Kao što sam naslov govori, knjiga prikazuje povijest Hrvatske od samih početaka do danas. Pisana je i prvotno objavljena na mađarskom jeziku i to je njena posebnost, a potom je korigirana, dopunjena i prevedena na hrvatski jezik. Knjiga je korisna sinteza za sve koje zanima hrvatska povijest, ali svakako je korisna i za povijesnu znanost jer daje cjelovit pogled u kontinuitet i prirodu hrvatsko-mađarskih odnosa sintetizirajući hrvatsku povijest i objedinjujući mađarska i hrvatska suvremena istraživanja”, kazao je Šokčević.

 Nakon predstavljanja knjige uslijedila su zanimljiva pitanja nazočnih, a na kraju je Šokčević domaćinima darovao svoju knjigu

 Predstavljanju su, među ostalima,nazočili predstavnici Hrvatsko gradišćansko kulturnog društva u Beču, Hrvatskog centra u Beču, Matice hrvatske Beč, Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport, te hrvatska veleposlanica u Republici Austriji Vesna Cvjetković.

Visković, Karbić i Matković o Šokčevićevoj knjizi

Urednik knjige Velimir Visković napisao je kako  Šokčevićeva knjiga ne robuje stereotipima o permanentnom antagonizmu Hrvata i Mađara, o „hrvatskom podjarmljivanju“ u državnopravnoj zajednici s Mađarima, pri čemu su posebno negativnu ulogu imali hrvatski mađaroni.

“Odbacujući historiografske i političke klišeje, Šokčević prikazuje te odnose u mnogo kompleksnijoj optici. Donosi pritom i brojne podatke iz suvremenih mađarskih povijesnih istraživanja koja su, zbog jezične barijere, bila dosad nepoznata hrvatskim povjesničarima”, piše Visković, ocjenjujući kako ova knjiga može poslužiti kao korisna sinteza onome tko želi dobiti osnovne informacije o hrvatskoj povijesti, ali zasigurno može biti zanimljiva i profesionalnim povjesničarima koji iz nje mogu dobiti informacije o suvremenim mađarskim istraživanjima, bez kojih je zapravo nemoguće dobiti cjelovit uvid u povijest Hrvatske.

“ Time ona popunjava jednu važnu, dosad praznu, nišu u našoj historiografiji”, smatra Visković.

 Recenzent knjige Damir Karbić, upravitelj Odsjeka za povijest HAZU,  navodi kako Šokčević u knjzi  kontrastira različite stavove iz hrvatske i mađarske historiografije o pojedinim pitanjima nudeći ponekad potpuno drugačija rješenja.

 "Autor je sposoban sagledati stavove obje strane kao svoje i bez predrasuda napraviti svoj odabir. Time daje poticaj istraživačima da preispitaju svoje dosadašnje stavove", ističe Karbić.

Smatra kako je riječ o praktički unikatnom djelu, koje unatoč svom sintetskom karakteru, mnoga pitanja postavlja u potpuno novom svijetlu i omogućava dalji razvoj znanstvene rasprave, kako u hrvatskoj, tako i u mađarskoj historiografiji.

“Iz navedenih razloga, izdavanje djela je ne samo opravdano, nego i izuzetno potrebno radi daljeg pozitivnog razvijanja odnosa između Hrvatske i Mađarske, Hrvata i Mađara”, ističe Karbić.

Recenzent Stjepan Matković navodi kako  Šokčević propituje povijest Hrvatske na do sada jedinstven način, problematizirajući naročito hrvatske-mađarske odnose u razdoblju od srednjovjekovlja, odnosno pojava Hrvata, kao i Mađara na prostorima ovog dijela Europe, do sloma komunističkih sustava i postizanja suvremene državnosti.

Dodao je kako autor ima drugačiji pogled na sporne epizode iz zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti, kao što su revolucija 1848., kada se dogodio jedini ratni sukob između Hrvata i Mađara, Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. ili razdoblje bana Dragutina Khuena-Hedervaryja.

 “Autor iznosi niz argumentiranih tvrdnji o opsegu hrvatske autonomije koje do sada nisu bile zastupljene u hrvatskoj historiografiji. Po njemu je kralj Franjo Josip branio hrvatsku autonomiju jer je uzimao u obzir potrebu ravnoteže u višenacionalnoj zajednici monarhijskih naroda, a dosegnuta razina autonomnih prava bila su znatno viša od onih koje su, primjerice, imali Česi ili Irci u svojim državnim zajednicama”, istaknuo je Matković.

 Ocijenio je kako podaci koje Šokčević iznosi u svom djelu otklanjaju pojedine pogrješke vidljive u mnogim sintetičkim radovima hrvatske historiografije.

“Na taj je način autoru uspjelo da ispuni zadaću isticanja uzajamnih veza i zajedničkih interesa između Hrvata i Mađara koji su imali vrlo bogatu povijest. Pristup temi odlikuje se autorskom jasnoćom stila, preciznim izražavanjem i znanstvenom akribičnošću. Ovim djelom potvrdio je reputaciju koju je već stekao ranijim radovima o stereotipima prema drugoj strani koji su prevladavali kod obaju narodima”, naveo je Matković-

O autoru

Dinko Šokčević Hrvat je iz Mađarske, istaknuti povjesničar i stručnjak za povijest hrvatsko-mađarskih odnosa, Bio je pročelnik Odjela za kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu koje je dugo nosilo ime našeg latinista "Janusa Pannoniusa" odnosno Ivana Česmičkog. Viši je znanstveni suradnik za povijest mađarske Akademije znanosti u Budimpešti, suradnik Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i vanjski suradnik Instituta za povijest u Zagrebu. Od 2014. ravnatelj je Mađarskog instituta u Zagrebu. Autor piše i stvara na hrvatskom i mađarskom jeziku, bavi se i umjetničkim prevođenjem te prevodi prvenstveno liriku, Odličan je poznavatelj hrvatsko-mađarskih odnosa, mađarske i hrvatske povijesti, a područje njegovog znanstvenog interesa su bunjevački Hrvati u Bačkoj - jedna od etničkih skupina Hrvata u Mađarskoj. Inače je i sam Bunjevac rođen u Baji.

g.p. / kroativ.at

Print
FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve