Hrvatski književnici - Mate Balota ili Mijo Mirković?

Hrvatski književnici - Mate Balota ili Mijo Mirković?

Mijo Mirković bio je veliki čovjek s nevjerojatnim životnim putem. Rođen kao seosko dijete u Raklju, svoj je život proveo svugdje samo ne u rodnom mjestu. Putovao je, što prisilno, što svojevoljno, bavio se raznim profesijama, od ribarenja do predavanja, više je puta bio u zatvoru, a umalo je ostao bez života u vrlo ranoj mladosti. 

Da ga život nije mazio, dokazuje i činjenica da je odrastao u siromašnoj obitelji koju je sam uzdržavao neko vrijeme. Srednje ekonomske škole, pa i ekonomski fakulteti u Hrvatskoj nose ime „Mijo Mirković“. Oni koji nisu preskakali nastavu iz predmeta Hrvatski jezik znaju da je riječ o poznatome istarskome pjesniku i književniku Mati Baloti, a oni koji su bili izvrsni učenici znaju i otkud ta poveznica s ekonomijom. No, krenimo ipak od njegovih jezičnih dragulja.

Balota, koji je pseudonimom htio asocirati na primorski kraj, pisao je o Istri, tradiciji i položaju seljaka u tadašnjoj Austro-Ugarskoj, svojim je stihovima uspio izazvati empatiju kod čitateljske publike koja ne može ostati ravnodušna na suze staroga Ive kojemu je umrla šći. Ne znate o kojemu je djelu riječ? Riječ je o jednoj od najpoznatijih Balotinih pjesama „Dvi daske“ u kojoj opisuje siromaštvo težaka koji je iz poda iščupao dvije daske kako bi prerano preminuloj kćerki mogao izraditi lijes. Cijeli je život morao gledati u veliku crnu rupu u podu gdje su nekoć bile dvije daske. Ta crnina odraz je njegove duše, tuge, siromaštva i nepravde.

 

„A kad je Marija iz kuće nestala,

na podu je velika crna škulja ustala,

da svakega dana po koji put

starega oca domišlja: na siromaštvo i smrt.“

 

Drugo poznato djelo Mate Balote jest pjesma „Moja mati“ koja sadržajno može podsjetiti i na Tadijanovićevu „Dugo u noć, u zimsku bijelu noć…“. Svojevrsna je zahvala svim majkama koje neumorno rade i žrtvuju se za svoj dom i obitelj. Ne kaže se uzalud kako žena drži tri kantuna od hiže!

„Svako je brime nosila sama od svoje dobrote, 
prez plaće je služila svima, bolje od najbolje sluge.“

Opisavši važnost jedne koze za siromašnu obitelj, pjesnik je prikazao i odnos političara i vladara prema „malim ljudima“. Naime, u pjesmi „Koza“ ta ista životinja ugine, čime obitelj ostaje bez primanja. Nakon opisa truda i teškoga rada, pjesnik zaključuje:

„Ma daleki cesar austrijski

i veliki car od Jermanije

nisu ni slutiti mogli

ča misli jedan mali čovik,

ki cilu božju noć proplače za kozon.“

 

Cesar austrijski i car od Jermanije odnosili su se na – Habsburgovce.

Nakon ovakvih stihova, prekrasnih riječi punih suosjećanja i emocija, gotovo nam je nemoguće zamisliti da je struka Mije Mirkovića bila ekonomija! Nakon Prvog svjetskog rata, gdje je zbog presijecanja telefonske žice bio optužen na smrt streljanjem (koju je, očito, izbjegao), Mirković upisuje Filozofski fakultet, ali u konačnici seli u Njemačku gdje upisuje ekonomiju koju je i doktorirao. U svome burnome životu, selio je u sadašnju Srbiju, bio je prognan jer nije htio potpisati javni apel, potom odlazi na Krk gdje ribari, opet biva uhićivan, a svoj je mir pronašao tek nakon što se priključio partizanima. Tada je iskoristio svoje ekonomsko znanje i bio glavni pregovarač u pripojenju Istre tadašnjoj Jugoslaviji.

Njegovi se radovi tiču ekonomije i dijalektalne poezije, uz roman „Tijesna zemlja“, što je u jednu ruku kontrastno. Ekonomija je dosta hladna i racionalna znanosti, što se kosi s toplom pozijom kakvu je Mirković, odnosno Balota pisao. 

Matea Lacmanović / kroativ.at 

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve