Čudnovate zgode Ivane Brlić-Mažuranić

Čudnovate zgode Ivane Brlić-Mažuranić

“Hrvatski Andersen“, više nominacija za Nobelovu nagradu, „Hrvatski Tolkien“ samo su neki od opisa i nadimaka koje možemo pridružiti imenu Ivane Brlić-Mažuranić, jedne od najvećih hrvatskih spisateljica (za djecu)!

S osmijehom na licu prisjećamo se lektira koje smo čitali u osnovnoj školi, a nesumnjivo će nam najveći osmijeh izmamiti upravo retci jednoga Šegrta Hlapića, odnosno Šume Striborove, Regoča i ostalih priča iz zbirke „Priče iz davnine“. Korejski, japanski, perzijski, bengalski i eperanto samo su neki od jezika na kojima se avanture slavnog Hlapića mogu pročitati, a mi imamo tu sreću da ih možemo pratiti na izvorniku. No, zbog arahaičnosti jezika spisateljice koja je djelovala na prijelazu iz 19. na 20. stoljeće, današnjoj je djeci ipak potrebna pomoć roditelja, odnosno baka i djedova u razumijevanju priča.

Ivana Brlić-Mažuranić, rođena 18. travnja 1874. u Ogulinu, bila je majka sedmero djece na čijem se obiteljskom stablu nalaze i hrvatski ban pučanin Ivan Mažuranić, Dimitrije Demeter i ostali političari, književnici i intelektualci. Nakon završene privatne škole, ova je poliglotkinja iz Ogulina, Karlovca, Zagreba naposljetku preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi) gdje je u  mirnom obiteljskom životu nastavila razvijati svoju spisateljsku i obrazovnu karijeru. Ipak, zajedno sa suprugom Vatroslavom Brlićem sudjelovala je u protumađarizaciji za što je bila nagrađena zlatnom medaljom koju ju joj dodjelio biskup Josip Juraj Strossmayer.   

U prilog njezinoj spisateljskoj karijeri govori i činjenica da je prva žena koja je primljena u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (JAZU) daleke 1937. godine. Osim dječje književnosti, njezin je interes pobuđivala i povijesna spisateljska djelatnost te je tako zapisala i objavila rodoslovlje obitelji Brlić, a valja istaknuti i njezine dnevničke zapise iz kojih izdvajamo: „Bože, ako nije grieh takova što moliti, daj mi dar za pisanje knjigah! To je put do slave, a Tvoje diete je slavohlepno, ne da bude oholo, već da bude – slavno! ono i domovina."

Iako se Hrvatska često diči velikim sportašima i sportašicama, prirodnom ljepotom i običajima, svijet ne zaboravlja i velika književna imena. Tako će građani Beča ove jeseni, točnije 3. listopada imati priliku pogledati film Čudnovate zgode šegrta Hlapića u sklopu LET'S CEE Film Festivala.

Nakon suprugove smrti, ova je inicijativna žena preuzela brigu o domaćinstvu uključujući i ratarske poslove, vođenje financija i uzdržavanje obitelji. Nažalost, sudbu dijeli sa svojom kolegicom Virginijom Woof. Pala je u depresiju i naposljetku si je 21. rujna 1938. oduzela život. „Moja bolest počela je da me toliko ništi u času kad sam osjetila da me više nitko netreba. Kroz pedeset godina naučila sam da živim uviek za nekoga, većinom mnogo njih. Nemogu da se snađem – nemogu da uhvatim korjena, lutam već ovo par godina! Bez cilja, bez rada, jer me djeca netrebaju. – I tako sam se, njima na teret i svima na muku, uništila.“

Ivana Brlić-Mažuranić je pokopana u grobnici Mažuranića na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Matea Lacmanović / kroativ.at 

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve