14 posto radnosposobnih Hrvata kruh zarađuje izvan domovine

14 posto radnosposobnih Hrvata kruh zarađuje izvan domovine

Skoro 350 tisuća radnosposobnih osoba u dobi od 20 do 64 godine s hrvatskim državljanstvom živi u drugim državama Europske unije dulje od godinu dana, što je za 82.300 osoba, odnosno 31 posto više nego tijekom 2013. kada je Hrvatska ušla u EU.

Skoro 350 tisuća radnosposobnih osoba u dobi od 20 do 64 godine s hrvatskim državljanstvom živi u drugim državama Europske unije dulje od godinu dana, što je za 82.300 osoba, odnosno 31 posto više nego tijekom 2013. kada je Hrvatska ušla u EU.

To je čak 14 posto od ukupnog radnosposobnog stanovništva koje živi u Hrvatskoj te je, po tom kriteriju, Hrvatska na trećem mjestu ljestvice zemalja EU, objavio je Eurostat. Na prvom je mjestu Rumunjska s čak 19 posto radnika koji rade izvan granice svoje države, a na drugom mjestu je Litva s 15 posto. Najmanje se sele Nijemci, samo 1 posto, zatim Britanci. 1,1 posto te Šveđani i Francuzi (1,3 posto). Austrija je na 3,1 posto te bilježi pad od 0,4 posto gledajući zadnjih deset godina.

Prema podacima Eurostata, 79,8 posto radnosposobnih hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske je zaposleno, što je pri vrhu zaposlenosti među emigrantima u Europskoj uniji i značajno više od stope zaposlenosti u samoj Hrvatskoj, koja iznosi 63,6 posto i jedna je od najnižih među zemljama EU (niža je samo u Grčkoj i Italiji).

U slučaju Austrije 79,6 posto austrijskih državljana koji žive izvan svoje države je zaposleno, dok je stopa zaposlenosti u Austriji 75,4 posto

Gledajući obrazovnu strukturu radno učinkovitih hrvatskih građana koji žive izvan Hrvatske, podaci, kažu stručnjaci, iznimno su zabrinjavajuće. Broj iseljenika s diplomom u četiri godine porastao je za vrtoglavih 66%

Naime, kako prenosi Jutarnji list, broj radnika s niskom stručnom spremom u razdoblju od 2013. do 2017. godine nije se bitno promijenio, odnosno narastao je za tek 4 posto. Broj onih sa srednjom stručnom spremom, koji čine većinu u obrazovnoj strukturi radnosposobnih osoba u Hrvatskoj, narastao je za 35 posto, što odgovara prosjeku rasta ukupnog broja radnosposobnih u drugim državama EU. No, broj visokoobrazovanih narastao je za čak 66 posto!

Riječ je o dvostruko većem porastu od prosječnog porasta visokoobrazovanih među svim emigrantima iz država EU, koji iznosi 32,5 posto, te drugoj najvišoj stopi u EU (najveću stopu rasta broja visokoobrazovanih među onima koji su napustili svoju zemlju i otišli raditi negdje drugdje unutar EU ima Portugal, 78 posto).

Broj onih s hrvatskom putovnicom i završenim fakultetom koji rade u drugim državama EU narastao je u protekle četiri godine sa 36.600 na čak 60.600. To ne znači da se 24.000 visokoobrazovanih osoba u tom periodu odselilo iz Hrvatske - to je razlika između broja onih koji su se u tom periodu iz drugih država vratili u Hrvatsku i onih koji su u istom periodu otišli. Može se pretpostaviti da se dio onih starijih, iznad 60 godina, vratio, a da se veći broj mlađih odselio.

Isto tako, kako bi isključio iz analize kratkoročne migracije, Eurostat je uzeo u obzir samo one stanovnike koji u drugim državama EU žive najmanje 12 mjeseci ili namjeravaju u njoj ostati barem jednu godinu.

 

G:P I kroativ.at

Print
FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve